Smjernice za očuvanje psihičkog i fizičkog zdravlja trudnica i porodilja u vrijeme pandemije

Tim za psihološku podršku Odjela Neuropsihijatrije KB „Dr Irfan Ljubijankić“ je zaprimio značajan broj pitanja od strane trudnica te im ovim putem pored psihološke podrške želimo omogućiti dostupnost relevantnih informacija i u pogledu brige tokom trudnoće i poroda na odjelu Ginekologije i Porodilišta.

Na pitanja trudnica iz područja ginekologije i akušerstva odgovorila je dr. Dževada Kapić, a kako očuvati mentalno zdravlje trudnica i porodilja objasnila je doc.dr.sc. Vildana Aziraj-Smajić, spec.kliničke psihologije.

 

Drage naše trudnice i porodilje,

ovom prilikom ćemo nastojati odgovoriti na sve vaše nedoumice i pitanja u vezi redovne brige za trudnice i porođaja u vremenu pandemije.

Istraživanja o tome koliko su trudnice zaista pod rizikom od COVID19 su još uvijek u toku i trenutno nema dokaza da postoji veća vjerojatnost da će se trudnice ozbiljno razboljeti u usporedbi s općom populacijom. Međutim, poznato je da učinak nekih respiratornih infekcija, zbog promjena u tijelima i imunološkim sistemima trudnica, može biti doista velik. Stoga je potrebno da trudnice provode mjere opreza (higijena, nošenje zaštite opreme), kako bi se zaštitile od COVID-19, te da obavijeste svog doktora o mogućim simptomima (temperatura, kašalj, ili otežano disanja). Vaša najčešća pitanja su bila slijedeća:

Da li je osiguran prostor za one trudnice koje su pod rizikom od Covid19 ili koje su već zaražene?

Osigurani su odvojeni prostori za boravak i porod za trudnice koje su pozitivne na Covid-19, kao i za trudnice koje imaju pozitivnu epidemiološku anamnezu (da su negdje putovale, imale kontakt sa zaraženim, člana porodice u samoizolaciji, koje imaju respiratorne simptome i povišenu temperaturu). Ovim putem apelujem na trudnice da budu iskrene prilikom uzimanja epidemiološke anamneze, jer davanjem lažnih podataka ugrožavate svoje zdravlje, naše i zdravlje ostalih pacijentica.

Da li je potrebno testiranje svih trudnica na covid-19 prije poroda?

Novim protokolom je potrebno da se sve trudnice sa navršenih 38 NG testiraju prije dolaska na porod. Testiranje se vrši u nadležnim domovima zdravlja te je potrebno donijeti rezultate testa na uvid.

Da li se trudnice koje su pozitivne na koronavirus porađaju carskim rezom?

Ne. SZO savjetuje da se carski rez izvodi samo kada je to medicinski opravdano.

Ukoliko se radi o trudnici koja je pozitivna na COVID19, da li smije dojiti?

Iz dosadašnjih istraživanja na drugim koronavirusima (SARS CoV i MERS CoV), nema dokaza o prenošenju tih virusa u majčino mlijeko. Uzimajući u obzir sve prednosti dojenja i prehrane majčinim mlijekom, u slučaju sumnje na infekciju COVID-19 u majke, preporuča se nastaviti s dojenjem primjenjujući opće mjere zaštite. Na našem Odjelu, ukoliko je majka pozitivna, nakon poroda se novorođenče odvaja 14 dana od majke.

Da li ginekološka ambulanta prima trudnice na redovne preglede?

Ne, u ginekološku ambulantu dolaze samo hitni slučajevi i trudnice koje su za porod.

Koliko se dana trudnice zadržavaju na hospitalizaciji nakon poroda?

Po pravilu nakon prirodnog poroda porodilje se otpuštaju nakon 48h, ali zbog trenutne epidemiološke situacije moguć je i otpust nakon 24h ako stanje majke i djeteta to dozvoljava. Kod žena porođenih carskim rezom otpust je nakon 72h (3 dana).

S obzirom da su posjete zabranjene na kapiji bolnice se vrši preuzimanje stvari za pacijente, od strane osobe koja je zadužena za to. Trudnice mogu održavati kontakte s porodicom putem svojih mobilnih telefona.

                                               Kolegij ginekologa i neonatologa Ginekološko-porođajnog odjela i neonatologije Kantonalne bolnice

 

Kako očuvati mentalno zdravlje trudnica i porodilja u vrijeme pandemije ?

Pored hormonalnih i tjelesnih promjena, trudnoća podrazumijeva period intenzivnih i turbulentnih emocija, te samim tim povišene psihološke ranjivosti za svaku ženu. Biti trudna usred pandemije je dodatni izazov, pogotovo za prvorotke. Jedna od najvažnijih stavki jeste da vjerujete svom tijelu i umu koji posjeduju snagu i resurse da se izbore s teškoćama i prilagode promjenama.

Šta učiniti?

Osvještavanje vlastitih sposobnosti vraća vam osjećaj kontrole. Postupajte nježno prema sebi i malom biću koje živi i razvija se unutar vas. Naučite i prakticirajte vježbe disanja, razmazite se masažom, jedite zdravu hranu, radite vježbe za trudnice, te njegujte povjerenje u svoje tijelo koje može i zna da rodi. Pripremite se za sva četiri porođajna doba, jednako kao i za sve tri opcije kojima se sam čin rađanja djeteta može završiti (vaginalni, vakum inducirani, carski rez). Napravite plan za period odlaska, boravka i dolaska iz bolnice. Osigurajte podršku u prvim danima kod kuće.

Naše misli, osjećanja i ponašanja su povezani. Prisjetite se da je bol u tim trenucima prirodna pojava. Prilikom snažnog truda može se javiti misao „ja ovo ne mogu izdržati“ i/ili „umrijet ću“. Ukoliko se ta misao dalje „hrani“ može potaknuti osjećaj paralizirajućeg, paničnog straha usljed kojeg žena nije u mogućnosti ulagati energiju u proces porođaja. Mišići su tada napetiji i u grču, porodilja je dekoncentrirana i ne može slijediti upute babice i/ili ginekologa. Te misli je bolje zamijeniti s onima koje govore „proći će“, „prodisaću to“, „na sigurnom sam mjestu i u dobrim rukama“, „ja sam mama, ja mogu i donijet ću svoje dijete na ovaj svijet“. Prisjetite se da pri laganijim trudovima dišete trbušno, a tokom jačih trudova površno i ubrzano. Možete zamišljati da je pored vas osoba koja vam ulijeva najviše povjerenja i sigurnosti, da je držite za ruku.. Dakle, važno je i da mentalno prođete kroz situaciju koja vas očekuje u porodilištu zamišljajući taj proces do najsitnijih detalja. Pripremom se stječe veći osjećaj kontrole nad situacijom, a strah postaje slabiji.

Podsjetite sebe da je ovo privremeni period izolacije. Ostanite povezani sa osobama čije vam društvo godi i održavajte kontakte online. Potražite članke i webinare koji su vezani za pripremu za porođaj i poslijeporođajni period, a pogotovo za dojenje. Ograničite sebi pristup informacijama o koronavirusu, jer prevelika izloženost bi mogla povećati osjećaj uznemirenosti i tjeskobe. Održavajte kontakt sa svojim ginekologom. Prisjetite  se da vas u porodilištu čekaju stručnjaci koji su uspješno porodili veliki broj žena i koji sigurno znaju raditi svoj posao. Niste sami!

Ukoliko osjećate snažnu uznemirenost, preplavljenost tužnim raspoloženjem i brigama, važno je da znate da ni u tome niste sami,  da se to može dogoditi trudnicama kao i da to nije vaša krivica. U tom slučaju slobodno nazovite naše telefone za psihološku podršku ili kontaktirajte druge stručnjake za mentalno zdravlje.

                                                                                 doc.dr.sc.Vildana Aziraj-Smajić, spec.kliničke psihologije

 

 

KONTAKT TEL. LINIJE ZA PSIHOLOŠKU PODRŠKU                   

Psiholozi su dostupni svaki radni dan na brojevima telefona:

061/997-791 od 09.00 do 13.00h 

060/310-92-37 od 10.00. do 14.00h

060/359-83-94 od 14.00. do 19.00h

te vikendom:

061/877-399 od 09.00. do 13.00h

061/149-788 od 13.00. do 18.00h


KONTAKT ODJEL GINEKOLOGIJA  037/318-839

KONTAKT ODJEL PORODILIŠTE  037/318-840


VRH