Organizacijska struktura Bolnice zasniva se na sljedećim grupama djelatnosti:
dijagnostika,
bolničko liječenje,
konsultativno-specijalistička zdravstvena zaštita,
ostale usluge.
Dijagnostičke metode, koje su dio osnovne djelatnosti Bolnice, su visokosofisticirane i prate najnovije trendove u medicini, a suradnja sa inostranim partnerima na području kirurških grana medicine podiže paletu pruženih usluga na viši nivo.
U oblasti dijagnostike u funkciji su službe:
Biohemijsko-hematološki laboratorij
Mikrobiološki laboratorij
Transfuziologija
Radiološko-ultrazvučna dijagnostika
Patologija
Bolnička apoteka
U oblasti konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite u funkciji je 31 ambulanta, a dio ovih usluga se obavlja i na području drugih općina u prostorijama domova zdravlja, a kroz terenski rad naših specijalista.
U oblasti pružanja bolničkog liječenja za ležeće pacijente u funkciji su:
Hirurgija
Ortopedija sa traumatologijom
Urologija
Ginekologija i rodilište
Neonatologija
Pneumoftiziologija
Interna medicina
Otorinolaringologija
Pedijatrija
Neurologija
Psihijatrija
Infektologija
Oftalmologija
Dermatovenerologija
KB Dr. Irfan Ljubijankić
Strategija i razvoj
Strategija razvoja Bolnice podrazumjeva kontinuiranu tehnološku modernizaciju, proširenje palete pruženih usluga sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, uz permanentno ulaganje u edukaciju ljudskih resursa.
Veliki je prostor za razvoj i napredovanje u domenu zdravstva pa tako i u Kantonalnoj bolnici Bihać. Naš cilj je pružiti maksimalnu uslugu pacijentima zbog kojih smo tu, te im kroz stručan rad i human pristup pomoći da ostvare kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
Vizija
Vizija Bolnice jeste da, primjenom parametara taksativno navedenih, uspostavi i održava zadovoljavajući nivo kvalitete i sigurnosti:
Zdravstvene zaštite u čijem je fokusu pacijent,
Kompetentnost lica koja pružaju zdravstvene usluge (stručnost, etičnost i odgovornost u radu),
Umrežavanje sa drugim, zdravstvenim ustanovama s ciljem adekvatnog praćenja pružanja usluga iz domena primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite,
Praćenje trendova i realizacija programa kojim dovode do racionalizacije, ekonomičnosti i učinkovitosti iz oblasti sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite,
Osmišljavanje, sprovođenje, evaluacija i mijenjanje programa rada uzimajući u obzir relevantne informacije pacijenata, zaposlenika, menadžmenta i javnog mijenja.
Misija
Misija Bolnice je :
Sistematično prikupljanje informacija o potrebama ciljnih skupina koje su korisnici usluga, te reorganizacija rada u skladu sa istim,
Prilagođavanje plana njege sociodemografskim karakteristikama pacijenta (spol, dob, obrazovanje, porodični i etnički milje),
Praćenje rizikofaktora i djelovanje na smanjenje negativnih učinika rizikofaktora,
Korištenje raznih oblika komunikacije (povećavanje zanimljivosti posla, sastanci, statistički podaci o učinkovitosti), a radi upoznavanja zaposlenika o uslovima održavanja sigurnosti na poslu,
Identificiranje faktora koji doprinose povećanju zadovoljstva pacijenta,
Identificiranje faktora koji doprinose povećanju zadovoljstva zaposlenika.
Naziv bolnice danas
Od 16. septembra 1998.godine najveća zdravstvena ustanova u Unsko-sanskom kantonu s ponosom nosi ime istinskog domoljuba i humaniste dr Irfana Ljubijankića.
Dr. Irfan Ljubijankić rođen je 1952.godine u Bihaću, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Nakon završene Gimnazije odlazi studirati na Medicinski fakultet u Beogradu koji završava 1977.godine.
Zapošljava se u Bihaćkoj bolnici, na Odjelu uho, grlo, nos, gdje do izražaja dolazi njegova predanost poslu i napredovanju u struci. Jedno vrijeme (16 mjeseci) radio je u Libiji kao liječnik opće prakse.
Specijalizirao je 1984.godine, a istovremeno je završio postdiplomski studij iz otorinolaringologije i maksilofacijalne kirurgije u Zagrebu, poslije čega je ponovo godinu dana proveo u Libiji.
Jedan je od osnivača političke partije pod nazivom Stranka demokratske akcije. Na prvim višestranačkim izborima izabran je za predsjednika Okruga Bihać i tu funkciju je obavljao 10 mjeseci.
Pokrenuo je bišćane na samoodbranu kroz stvaranje Patriotske lige kao začetnika klasične vojne organizacije koja će kasnije prerasti u Peti korpus Armije BiH.
Za Ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine postavljen je odlukom o izboru Vlade RBiH na sjednici održanoj 23.juna 1994. godine.
Na ovoj funkciji bio je do 28. maja 1995. godine, kada je na čelu delegacije BiH tragično stradao u helikopteru u rejonu Slunjskih brda. Sahranjen je 8.juna 1995.godine u Bihaću.
Dr Ljubijankić bio je primjer liječnika i političara koji je na samom početku svoje karijere odavao znake veličine u društveno-političkom životu Bosne i Hercegovine, čovjek koji ni u politici, kao ni u medicini nije odstupao od principa humanosti.
Iako je kao vrlo mlad otišao sa političke scene ostaće zapamćen kao markantna ličnost novije bosanskohercegovačke istorije, kao politička i ljudska legenda za primjer generacijama. Njegovom smrću Bosna i Hercegovina je izgubila čovjeka koji je po cijenu života obavljao političke misije za njene stanovnike.
Vremenska linija
razvoja kroz historiju
Prva gradska bolnica u Bihaću
Kantonalna bolnica "Dr. Irfan Ljubijankić" Bihać je zdravstvena ustanova sa tradicijom dugom preko 90 godina. Temelji prve bolnice u Bihaću datiraju iz 1920.godine, iako je prema nekim dokumentima organizirani oblik pružanja zdravstvene zaštite na ovom području zabilježen još davne 1857.godine. Prva gradska bolnica bila je smještena u južnom dijelu Gradskog parka u objektu veće drvene barake koja je kasnije dograđivana, a raspolagala je kapacitetom od tridesetak bolničkih kreveta. Ljekari koji su ordinirali u tom periodu dolazili su uglavnom iz Poljske, Češke, Austrije jer nije bilo domaćeg zdravstvenog osoblja. Drugi svjetski rat je donio nove probleme jer je u avionskom bombardovanju grada do temelja srušena prva bihaćka bolnica. Zbog toga je u Aleji, u blizini napuštenih vila austrijskih oficira, adaptirana jedna zgrada i u nju su smješteni odjeli hirurgije i ginekologije, a poslije i mnogi drugi. Kapacitet tog objekta bio je 160 kreveta.
Sreska bolnica
Pedesetih godina XX vijeka Bihać postaje sresko mjesto te u takvim okolnostima 1957.godine i bolnica dobija status Sreske bolnice i proširuje pružanje usluga i na Veliku Kladušu, Bosanski Petrovac, Bosansku Krupu, Cazin, Drvar i Bosansko Grahovo.
Položeni temelji nove zgrade Bolnice
Temelji nove zgrade Bolnice, na mjestu gdje se i danas nalazi, položeni su 1958.godine.
Izgrađeni novi objekti
Izgradnjom novih objekata 1962.godine iz stare bolnice su preseljeni svi odjeli osim Zaraznog, koji je u novoizgrađenu zgradu uselio 1972.godine.
Odjel zaraznog uselio u novi objekat
Rast bolnice nije bio samo u novoizgrađenim objektima. Posebno treba istaći educiran kadar, koji je i danas u toku sa savremenim medicinskim dostignućima. Iako je osnovna djelatnost Kantonalne bolnice Bihać pružanje zdravstvenih usluga sekundarnog nivoa, veliki je trud uložen da bi se pacijentima osiguralo pružanje visokodiferenciranih usluga iz oblasti dijagnostike, ali i bolničkog liječenja i konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite.
Naziv bolnice
Od 16. septembra 1998.godine najveća zdravstvena ustanova u Unsko-sanskom kantonu s ponosom nosi ime istinskog domoljuba i humaniste dr Irfana Ljubijankića.